Bradavice su česte promene na koži koje se mogu pojaviti kod ljudi svih uzrasta. Najčešće su bezopasne, ali mogu predstavljati estetski problem, smetati pri svakodnevnim aktivnostima ili postati bolne ako se nalaze na mestima izloženim pritisku i trenju. Posebno su česte na šakama, prstima, stopalima, licu i drugim delovima tela, a njihov izgled može značajno da varira. Iako neke bradavice mogu spontano nestati, druge mogu opstajati mesecima ili godinama, širiti se na okolnu kožu ili se ponovo pojaviti nakon uklanjanja. Zbog toga je važno razumeti zbog čega nastaju, koje mogućnosti lečenja postoje i šta možemo učiniti da smanjimo verovatnoću njihovog ponovnog pojavljivanja.
Jedna od metoda koja se koristi u dermatološkoj praksi jeste radiotalasno uklanjanje bradavica, postupak kojim se promena uklanja uz pomoć visokofrekventnih radio-talasa. Izbor metode, međutim, zavisi od vrste bradavice, njenog položaja, veličine i broja promena, kao i od procene dermatologa. Ne postoji jedan tretman koji je najbolji za svakog pacijenta i svaku promenu na koži, pa je pregled stručnjaka važan pre donošenja odluke o uklanjanju.
Zašto nastaju bradavice?
Bradavice najčešće nastaju kao posledica infekcije određenim tipovima humanog papiloma virusa, poznatijeg kao HPV. Virus ulazi u površinske slojeve kože kroz veoma sitna oštećenja koja često nisu ni vidljiva golim okom. Nakon toga može izazvati ubrzano razmnožavanje ćelija kože i formiranje karakteristične izrasline.
HPV obuhvata veliki broj različitih tipova virusa. Tipovi koji izazivaju obične kožne bradavice uglavnom nisu isti kao oni koji se povezuju sa promenama na genitalnoj regiji. Zato je važno razlikovati obične bradavice na koži od promena koje zahtevaju drugačiju dijagnostiku i pristup lečenju.
Bradavice se mogu preneti direktnim kontaktom sa kožom osobe koja ih ima, ali i indirektno preko površina i predmeta koji su bili u kontaktu sa zaraženom kožom. Ipak, nije dovoljno samo doći u kontakt sa virusom da bi se bradavica obavezno pojavila. Ulogu igraju stanje kože, imunski odgovor organizma i brojni drugi faktori.
Kako prepoznati bradavicu?
Obične bradavice uglavnom imaju grublju i neravnu površinu. Mogu biti boje kože, svetlosmeđe ili sivkaste i često su čvrste na dodir. Najčešće se pojavljuju na prstima i šakama, naročito oko noktiju.
Na tabanima se mogu pojaviti takozvane plantarne bradavice. Zbog stalnog pritiska prilikom hodanja one često rastu prema unutra i mogu izazvati bol. Ponekad se u njima mogu videti sitne tamne tačke koje predstavljaju trombozirane kapilare.
Postoje i ravne bradavice koje su manje, glađe i diskretnije. Mogu se pojaviti u većem broju, naročito na licu, rukama ili nogama.
Problem je u tome što nisu sve kožne izrasline bradavice. Mladeži, fibromi, seboroične keratoze, kurje oči i druge dermatološke promene ponekad mogu izgledati slično. Zato nije preporučljivo uklanjati promenu kod kuće ako niste sigurni o čemu se radi.
Da li bradavice mogu nestati same?
Mogu. Imunski sistem kod nekih ljudi vremenom prepozna virus i eliminiše zaražene ćelije, pa bradavica spontano nestane. To je naročito često kod dece i mlađih osoba.
Međutim, spontano povlačenje može potrajati veoma dugo. Za to vreme bradavica može da se poveća, proširi na druge delove kože ili prenese na druge osobe.
Odluka o tome da li bradavicu treba pratiti ili ukloniti zavisi od njenog izgleda, položaja i simptoma. Ako se nalazi na mestu na kojem se stalno povređuje, krvari, boli ili predstavlja izražen estetski problem, lekar može preporučiti tretman.
Koje metode uklanjanja bradavica postoje?
Postoji više načina za uklanjanje bradavica, a izbor tretmana zavisi od individualne situacije.
Jedna od često korišćenih metoda je krioterapija, odnosno tretiranje bradavice tečnim azotom. Veoma niska temperatura izaziva zamrzavanje tkiva bradavice. Nakon tretmana može se pojaviti crvenilo, otok ili plik, a tretman je kod nekih bradavica potrebno ponoviti više puta.
U pojedinim slučajevima koriste se preparati koji sadrže salicilnu kiselinu. Oni postepeno razgrađuju zadebljali sloj kože i obično zahtevaju redovnu primenu tokom više nedelja. Takav tretman nije odgovarajući za svaku regiju tela, pa preparate treba koristiti prema savetu stručnjaka.
Radiotalasna procedura omogućava precizno uklanjanje promene i kontrolisano delovanje na tretirano tkivo. U zavisnosti od vrste i položaja bradavice, dermatolog može proceniti da je upravo ova metoda odgovarajući izbor.
Kod određenih promena mogu se koristiti i elektrohirurške metode, laserski tretmani ili hirurško uklanjanje.
Nakon uklanjanja bradavice posebnu pažnju treba posvetiti nezi tretirane regije. Sunčanje i direktno izlaganje suncu treba izbegavati dok koža potpuno ne zaraste, jer UV zračenje može povećati rizik od pojave tamnijih fleka i promena u pigmentaciji. Nakon zarastanja preporučuje se adekvatna zaštita od sunca, naročito ako se tretirano mesto nalazi na licu ili drugom delu tela koji je često izložen UV zracima.
Važno je razumeti da uklanjanje same bradavice ne znači nužno da je virus potpuno nestao iz okolne kože. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih se bradavice ponekad ponovo pojavljuju.
Zašto se bradavice vraćaju nakon uklanjanja?
Ponovno pojavljivanje bradavica relativno je česta pojava. Razlog je činjenica da tretman uklanja vidljivu promenu, ali HPV može ostati prisutan u okolnom tkivu koje izgleda potpuno zdravo.
Kod nekih ljudi imunski sistem brzo kontroliše virus, dok kod drugih HPV može duže opstati u koži. Zato se nova bradavica može pojaviti u neposrednoj blizini mesta prethodne promene ili na drugom delu tela.
Rizik od ponovnog pojavljivanja može biti veći ako osoba stalno dodiruje ili povređuje bradavice. Češanje, grickanje noktiju ili sečenje bradavice može preneti virus na okolnu kožu.
Ponekad nije reč o vraćanju stare bradavice, već o pojavi nove promene izazvane istim virusom.
Kako smanjiti rizik od ponovnog pojavljivanja?
Ne postoji način koji garantuje da se bradavice nikada neće ponovo pojaviti, ali određene navike mogu smanjiti rizik od njihovog širenja.
Pre svega, bradavice ne treba čupati, seći ili pokušavati da se uklone oštrim predmetima. Na taj način mogu nastati sitne povrede kroz koje se virus prenosi na okolnu kožu. Osim toga, povećava se rizik od bakterijske infekcije, krvarenja i stvaranja ožiljaka.
Posle dodirivanja bradavice preporučljivo je oprati ruke. Ako se promena nalazi na stopalu, ne treba deliti peškire, čarape, obuću ili pribor za negu stopala sa drugim osobama.
U javnim tuševima, bazenima, svlačionicama i sličnim vlažnim prostorima korisno je nositi papuče. Vlažna koža je podložnija sitnim oštećenjima, što može olakšati ulazak virusa.
Takođe je važno izbegavati grickanje noktiju i kožice oko noktiju, jer upravo sitne ranice mogu predstavljati ulazno mesto za virus.
Ako je bradavica uklonjena, potrebno je pridržavati se preporuka dermatologa o nezi tretirane regije dok koža potpuno ne zaraste.
Da li kućni preparati mogu pomoći?
U apotekama postoje preparati namenjeni tretiranju pojedinih običnih i plantarnih bradavica. Najčešće se zasnivaju na supstancama koje postepeno uklanjaju zadebljali sloj kože.
Problem nastaje kada osoba sama pogrešno proceni promenu i tretira nešto što zapravo nije bradavica. Agresivne kiseline i drugi preparati mogu oštetiti zdravu kožu i izazvati iritaciju, ranice ili ožiljke.
Posebna pažnja potrebna je kod promena na licu, genitalnoj regiji i drugim osetljivim područjima. Preparati za kućno uklanjanje bradavica uglavnom nisu namenjeni za sva mesta na telu.
Osobe sa dijabetesom, problemima sa cirkulacijom, oslabljenim imunitetom ili drugim hroničnim bolestima trebalo bi da se konsultuju sa lekarom pre samostalnog tretiranja promena na koži, naročito na stopalima.
Kada obavezno treba posetiti dermatologa?
Pregled dermatologa preporučuje se kada niste sigurni da je promena zaista bradavica. Takođe bi trebalo potražiti stručnu procenu ako promena brzo raste, menja boju ili oblik, spontano krvari ili postaje bolna.
Dermatologu se treba obratiti i kada se pojavljuje veliki broj bradavica ili kada se one uprkos tretmanima stalno vraćaju.
Promene na licu i genitalnoj regiji ne bi trebalo tretirati na svoju ruku. One mogu zahtevati drugačiji pristup i dodatnu dijagnostiku.
Dermatolog pregledom kože može razlikovati tipičnu bradavicu od drugih promena. U nejasnim slučajevima može biti potreban dodatni pregled ili analiza tkiva.
Kako izgleda period nakon uklanjanja bradavice?
Izgled kože nakon tretmana zavisi od metode kojom je bradavica uklonjena. Moguće je prolazno crvenilo, blago oticanje ili stvaranje krastice. Kod nekih tretmana može nastati i plik.
Veoma je važno ne skidati krasticu na silu. Ona ima ulogu prirodne zaštite dok se koža ispod nje obnavlja.
Tretirana regija treba da bude čista i negovana prema preporuci lekara. U zavisnosti od mesta i vrste procedure, dermatolog može dati posebna uputstva o tuširanju, fizičkoj aktivnosti, korišćenju preparata za negu ili zaštiti od sunca.
Ako se nakon tretmana pojave intenzivan bol, izraženo crvenilo koje se širi, sekret ili drugi znaci moguće infekcije, potrebno je javiti se lekaru.
Mogu li se bradavice potpuno sprečiti?
Potpuna zaštita od običnih kožnih bradavica nije moguća, jer je HPV veoma rasprostranjen i može se preneti na različite načine.
Ipak, očuvanje kože od povreda i pridržavanje osnovnih higijenskih navika mogu smanjiti mogućnost prenosa virusa.
Ako već imate bradavicu, posebno je važno sprečiti njeno širenje na druge delove tela. Ne treba je češati, povređivati ili brijati direktno preko nje. Pribor koji dolazi u kontakt sa promenom ne treba koristiti na zdravoj koži.
Kod osoba koje često imaju bradavice važnu ulogu ima i opšte stanje organizma. Dovoljno sna, uravnotežena ishrana, fizička aktivnost i izbegavanje hroničnog stresa doprinose normalnoj funkciji imunskog sistema, iako nijedna od ovih mera sama po sebi ne predstavlja specifičan tretman za HPV.
Pravi tretman počinje dobrom dijagnozom
Bradavice su uglavnom benigne promene, ali mogu biti uporne, neprijatne i sklone ponovnom pojavljivanju. Danas postoji više metoda njihovog uklanjanja, od lokalnih preparata i krioterapije do radiotalasnih i drugih dermatoloških procedura.
Najvažnije je da se metoda ne bira samo na osnovu želje da promena nestane što pre. Dermatolog će uzeti u obzir vrstu bradavice, njenu veličinu, dubinu, mesto na kojem se nalazi, broj promena i karakteristike kože pacijenta.
Pravilnim izborom tretmana, adekvatnom negom nakon intervencije i sprečavanjem širenja virusa moguće je značajno smanjiti problem koji bradavice izazivaju. Ukoliko se promene ponavljaju ili imate dilemu da li je određena izraslina uopšte bradavica, pregled stručnjaka je najbolji prvi korak.










